Finansije i Osiguranje - Slovenija

Kako su u priopćenju za javnost naglasile reprezentativne organizacije poslodavaca – Gospodarska komora Slovenije, Obrtničko-poduzetnička komora Slovenije, Gospodarska komora Slovenije, Udruga poslodavaca Slovenije i Udruga poslodavaca obrta i poduzetnika Slovenije, podržavaju redovito godišnje usklađivanje minimalne plaće s rastom potrošačkih cijena.

Međutim, usklađivanje bi trebalo biti utemeljeno na službenim podacima Državnog zavoda za statistiku, kako je propisano Zakonom o minimalnoj plaći, a ne na temelju procjena anketa, što je osnova za novi izračun troškova života. Prema riječima poslodavaca, to je podložno znatnoj mjeri subjektivnosti.

„Oštro se protivimo najavi povećanja minimalne plaće na 1000 eura neto 1. siječnja 2026., donesenoj bez socijalnog dijaloga“, napisali su u zajedničkom priopćenju za javnost. Kako su objasnili, minimalna plaća se prema zakonu usklađuje s inflacijom, a u predloženom slučaju ponovno se usklađuje prvenstveno s inflacijom odabrane hrane. To predstavlja dvostruko razmatranje inflacije, prema udrugama poslodavaca.

Poslodavci ističu službene podatke

Predstavnici poslodavaca pozivaju se na službene podatke koji pokazuju da su minimalni troškovi života u posljednje tri godine porasli za otprilike 18 posto, inflacija za oko 10 posto, a minimalna plaća za gotovo 19 posto.

„To znači da je minimalna plaća već više nego realno usklađena. Predloženo povećanje bruto minimalne plaće za više od 16 posto stoga nije u skladu s kretanjem troškova života i premašuje financijske mogućnosti mnogih tvrtki“, uvjereni su.

Kako je prethodno u zasebnom priopćenju za javnost upozorila Gospodarska komora Slovenije, najavljeno povećanje minimalne plaće na 1000 eura neto izaziva veliku zabrinutost u trgovini i gospodarstvu. „Poslovno okruženje bi se zbog takvog predloženog povećanja dodatno pogoršalo, konkurentnost slovenskog gospodarstva bi nastavila slabiti, više cijene bi dovele do većeg odljeva kupovne moći u inozemstvo, a preseljenje tvrtki izvan granica naše zemlje bi se još više ubrzalo“, napisali su u današnjem priopćenju za javnost.

Tvrtke nemaju rezervi

Naglašavaju da tvrtke više nemaju rezervi, pa je neizbježno da bi se to povećanje gotovo u potpunosti odrazilo na više cijene roba i usluga.

Komora je kritična što je Mesec ovogodišnji prijedlog za povećanje minimalne plaće pripremio bez socijalnog dijaloga i bez prethodnih konzultacija sa socijalnim partnerima.
„Posebno u uvjetima slabog gospodarskog rasta, to nije odraz racionalnog donošenja odluka, jer bi donositelji odluka trebali uzeti u obzir cijelu ekonomsku sliku prilikom donošenja tako drastičnih mjera, a također i procijeniti posljedice svojih odluka“, napisali su.

Kako naglašavaju, najavljeno povećanje minimalne plaće ne znači samo povećanje plaća zaposlenicima s minimalnom plaćom, već predstavlja i pritisak na povećanje plaća svim zaposlenicima kako bi se izbjegao mehanizam izjednačavanja i posljedično destimulirajuće radno okruženje. Takvo povećanje minimalne plaće odrazilo bi se i na javni sektor, čime bi se dodatno opteretio državni proračun i povećao deficit.

Troškovi rada rastu

Istaknuli su da su prošle godine troškovi rada u državnom proračunu porasli za približno 600 milijuna eura, odnosno 14,1 posto. Istovremeno, Komora smatra da je zabrinjavajuća i prognoza za ovu godinu, za koju je najavljen proračunski deficit od 2,1 milijarde eura čak i prije nego što su uzeti u obzir učinci minimalne plaće.

Podsjetili su i na izjavu premijera Roberta Goloba da prvo treba promijeniti sistemsku regulaciju određivanja minimalne plaće. U važećoj regulaciji, koja se temelji na izračunu minimalnih troškova života, postoje odstupanja u izračunima zbog promjena u metodologiji praćenja cijena i sadržaja košarice hrane.

Komora je također uvjerena da bi minimalna plaća trebala biti utvrđena barem u listopadu za sljedeću kalendarsku godinu, jer smatraju potpuno neprihvatljivim da tvrtke ne mogu planirati troškove rada do kraja siječnja tekuće godine. Među zemljama s ovakvim načinom određivanja minimalne plaće istaknuli su Hrvatsku.

Također su dali usporedbu s južnim susjedom u vezi minimalne plaće. U Hrvatskoj je prošle godine iznosila 970 eura bruto, a za ovu godinu utvrđena je na 1050 eura bruto.